Trampove carine pale na trgovinskom sudu — Američki berzanski fjučersi naglo skočili

Američki berzanski fjučersi naglo su danas skočili u ranoj trgovini nakon što je federalni trgovinski sud oborio široko postavljene carine predsjednika Donalda Trampa, poznate kao „carine povodom Dana oslobođenja“, uz obrazloženje da je predsjednik prekoračio svoja ovlašćenja pri njihovom uvođenju.

Tročlano vijeće Suda za međunarodnu trgovinu presudilo je da carine koje je Tramp uveo 2. aprila treba „poništiti“, stajući na stranu poslovnih udruženja i saveznih država pod vođstvom demokrata koje su tražile da se carine proglase nezakonitim.

Sudije su se saglasile sa tvrdnjama tužilaca da Tramp nema ovlašćenje da uvodi carine na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (IEEPA), koji predsjednicima daje mogućnost da uvedu određene sankcije tokom nacionalnih vanrednih stanja.

IEEPA ne pominje izričito carine, što su tužioci naveli kao dokaz da Tramp nema pravo da ih uvodi prema tom zakonu, a sud se složio, napisavši: „Svako tumačenje IEEPA koje delegira neograničeno ovlašćenje za carine je neustavno.“

Ova presuda zaustavlja Trampove carine prema gotovo svim zemljama — izuzimajući one prema Meksiku, Kini i Kanadi koje su uvedene prije 2. aprila, ali se očekuje da će Bijela kuća uložiti žalbu na odluku, te da bi apelacioni sud ili Vrhovni sud mogli brzo vratiti carine na snagu.

Kako su tržišta reagovala na odluku suda?

Američki berzanski fjučersi zabilježili su nagli skok u ranoj trgovini u četvrtak: S&P 500 fjučersi porasli su 1,5% na 5.991,50 poena, dok su Dow fjučersi dostigli 42.630,00 poena – što je rast od 1,1% u odnosu na zatvaranje u srijedu. Nasdaq fjučersi, fokusirani na tehnološki sektor, zabilježili su najveći rast, od 1,9%, dosegnuvši 21.785,25 poena.

Ključna azijska tržišta pozitivno su reagovala na sudsku odluku: Šangajski kompozitni indeks porastao je 0,7%, dok je Hang Seng u Hong Kongu zabilježio rast od 1,35%. Japanski indeks Nikkei 225 i južnokorejski KOSPI skočili su skoro 1,9%.

Kako je Bijela kuća reagovala na presudu?

Predsjednik se još nije direktno oglasio o presudi, ali je portparol Bijele kuće, Kuš Desai (Kush Desai), rekao različitim medijima da trgovinski deficit predstavlja nacionalnu vanrednu situaciju „koja je uništila američke zajednice, ostavila radnike po strani i oslabila industrijsku bazu naše odbrane — činjenice koje sud nije osporio.“

On je zatim kritikovao presudu izjavivši: „Nije na neizabranim sudijama da odlučuju kako pravilno rješavati nacionalnu vanrednu situaciju,“ i dodao da je administracija spremna da iskoristi „svaki mehanizam izvršne vlasti kako bi odgovorila na ovu krizu i vratila američku veličinu.“

U svojoj presudi, tročlano sudsko vijeće je zaključilo da Trampova izvršna naredba o „carinama povodom Dana oslobođenja“ „prevazilazi svako ovlašćenje koje je IEEPA dao predsjedniku za regulisanje uvoza putem carina.“

Skoro je izvjesno da će Tramp uložiti žalbu na presudu pred Američkim apelacionim sudom za federalni krug. Taj sud bi mogao vratiti carine na snagu, a Blumberg (Bloomberg) je još u aprilu naveo da je taj sud tradicionalno sklon davanju širokih ovlašćenja predsjednicima u pogledu carina. Vjerovatno je da će konačnu odluku donijeti Vrhovni sud, iako nije jasno kada i kako bi sudije mogle odlučivati o ovom pitanju.

Tramp bi mogao pokušati da uvede carine i putem drugih zakona, ali pravni stručnjaci su za Forbes kazali da bi mu ti zakoni nametnuli mnogo duži postupak za njihovu primjenu.

Prošlog mjeseca, na događaju u Bijeloj kući koji je nazvao „Danom oslobođenja“, predsjednik je najavio niz širokih carinskih mjera koje je opisao kao „recipročne carine“ protiv gotovo svih zemalja, u rasponu od 10% do 50%.

Tramp je tvrdio da su ove carine odgovor na trgovinske deficite SAD sa tim zemljama i navodne prepreke koje su postavljene za američku robu. Nekoliko dana nakon objave, koja je značajno uzdrmala berzansko i obvezničko tržište, predsjednik je počeo da se povlači, najprije pauzirajući carine na sve zemlje na 90 dana osim Kine, koja je odmah najavila kontramjere, zadržavajući osnovnu stopu od 10%.

Nekoliko dana kasnije, administracija je objavila da će neki ključni elektronski uređaji, uključujući pametne telefone i računare, biti izuzeti iz carina. Dok su carine prema većini drugih zemalja ostale na čekanju, Vašington i Peking su ušli u eskalirajući carinski rat: SAD je uvela carine od 145% na kinesku robu, dok je Kina odgovorila sa carinama od 125% na američke proizvode.

Nakon pregovora u Ženevi početkom mjeseca, obje zemlje su se saglasile da povuku većinu novih carina jedna drugoj na 90 dana kako bi omogućile nastavak pregovora.

Alison Durkee, Siladitya Ray, Forbes

Trump’s ‘Liberation Day’ Tariffs Struck Down In Court—U.S. Stock Futures Surge